Takozvana „Mi pazimo“ kontracepcija

Piše: Ena Fejzagić

Veliki broj mladih u našoj zemlji se vodi ovom metodom koja je vrlo riskantna.

Prirodne metode kontracepcije su najmanje pouzdane metode zaštite od neželjene trudnoće. One ne zahtijevaju nikakva kontraceptivna sredstva, ali ne pružaju dovoljnu zaštitu od neželjene trudnoće i nikakvu zaštitu od spolno prenosivih infekcija. Nažalost, mladi ljudi najčešće pribjegavaju upravo ovoj vrsti zaštite, i to na pitanje kakvu vrstu kontracepcije koriste, često odgovaraju sa poznatom rečenicom: „Mi pazimo“.

Situacija 1: On pazi

Muškarac prilikom seksualnog odnosa izvadi penis iz vagine prije ejakulacije, odnosno izbacivanja sperme. Na taj način „on pazi“ da ne dođe do ejakulacije u vaginu, odnosno da ne dođe do oplodnje. Međutim, šta ako muškarac ne uspije na vrijeme izvaditi penis? Šta ako u tom trenutku nema dovoljno samokontrole? Može se desiti da nekada ni ne osjeti kada će tačno doći vrijeme za ejakulaciju, te rizikuje da i on i partnerka dožive manje živčane slomove dok djevojka ne dobije menstruaciju i potvrdi da nije trudna. Ili još veće živčane slomove, ako djevojka zaista ostane trudna.

Drugi veliki problem je predsjemena tečnost. Ta tečnost izlazi iz penisa u toku seksualnog odnosa i muškarac je nije svjestan. Ona sadrži dovoljan broj spermatozoida koji mogu oploditi jajnu ćeliju i doći do nje i prije nego što muškarac doživi orgazam, odnosno ejakulira. Ova činjenica čini ovu metodu veoma nepouzdanom i neuspješnom u zaštiti od neželjene trudnoće.

Situacija 2: Ona pazi

Ovulacija je sazrijevanje jajne ćelije. U periodu ovulacije, dakle otprilike 24 sata, jajna ćelija je spremna za oplodnju, odnosno postoji mogućnost da ženska osoba ostane trudna. Upravo taj dan ovulacije ili plodni dan je ono na šta „ona pazi“. Menstrualnim ciklusom se smatra period od početka jedne do početka iduće menstruacije. Ako idealan menstrualni ciklus jedne djevojke traje 28 dana, plodni dani bi trebali biti otprilike sredinom ciklusa, dakle oko 14. dana ciklusa. Uobičajeno je da se dani u kojima traje menstruacija smatraju neplodnim danima, a ostali dani ciklusa se smatraju manje plodnim.

No, da li zaista djevojkama ciklus traje 28 dana? I da li zaista taj ciklus uvijek traje jednako, tako da gotovo mogu da tempiraju dan kada će dobiti menstruaciju? Gotovo da nema djevojke koja može potvrditi da je to tako. Menstrualni ciklus postaje redovan tek u kasnijim godinama života, a naročito je neredovan kod mlađih djevojaka. Također, zbog različitih uticaja, počevši od promjene klime, stresa, lijekova ili bilo čega drugog, menstrualni ciklus može biti neredovan. Samim tim, nikada se ne može pouzdano znati koji dani su plodni, a koji ne.

A, majka priroda je uporna, pa postoji i dodatni problem. Spermatozoidi su tvrdoglave ćelije koje mogu preživjeti u ženskom organizmu i do 3 dana. Što znači, iako je seksualni odnos bio za vrijeme neplodnih dana, postoji mogućnost da ipak dođe do oplodnje. Računanje i križanje dana na kalendaru ne može puno pomoći. Također, ne mogu pomoći ni razni bapski recepti, poput ispiranja rodnice i tome slično.

Povrh svih problema, važno je znati da nijedna od pomenute dvije metode ne pruža zaštitu od spolno prenosivih infekcija! Jedino kondom štiti istovremeno i od spolno prenosivih infekcija i od neželjene trudnoće!

I na kraju, ima li smisla da koristimo gotovo drevne metode kojima su se koristili ljudi prije stotine i stotine godina? Trebamo li živjeti u zabludi da će nam one pomoći? Zar djevojke moraju nervozno iščekivati menstruaciju kao potvrdu da nisu trudne? Zar ne bismo trebali biti urbani i moderni i koristiti savremene metode kontracepcije, odnosno kondom i biti bez brige?

Ena Fejzagić